OBAVIJEST│Datum: 17/1/19│Autor: admin
Održano jednodnevno savjetovanje profesora filozofije i sociologije
Jučer je na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Tuzli, u okviru jednodnevne konferencije, organizirano savjetovanje profesora filozofije i sociologije na Tuzlanskom kantonu.
Organizatori konferencije su Pedagoški zavod Tuzlanskog kantona i Filozofski fakultet - Odsjek za filozofiju i sociologiju.
Okvirna tema savjetovanja je bila "Značaj filozofskog i sociološkog znanja u izgradnji savremenog bosanskohercegovačkog društva". Tri plenarna predavanja održali su profesori sa Filozofskog fakulteta, i jedno predavač sa Pravnog fakulteta.
Savjetovanje je imalo više ciljeva:
(1) intenziviranje profesionalne i znanstveno - istraživačke saradnje između srednjoškolskih profesora (koji predaju predmete: sociologija, građansko obrazovanje, filozofija i demokratija i ljudska prava u različitim školama na području TK), iuniverzitetskih profesora iz ovih oblasti na Filozofskom fakultetu,
(2) poboljšanje saradnje sa drugim institucijama koje se bave institucionalnim reformama obrazovanja u TK,
(3) razmjena predavačkih iskustavaiz različitih srednjih škola na Tuzlanskom kantonu,
(4) ujednačavanje stručne (udžbeničke) terminologije potrebne za razumijevanje dramatičnih promjena kroz koje prolazi naše društvo ali i šire okruženje i iznalaženje metoda za kreativnost i inovacije,
(5) upoznavanje sa aktualnim reformskim izazovima u srednjoškolskom i visokom obrazovanju koje se odvijaju u regionu a odnose se na pomenute društvene znanosti (6) upoznavanje sanačinima na koje se bosanskohercegovačko društvo percipira u različitim diskursima i ideologijama u okruženju
Konstatirano je da se na kraju druge dekade 21. stoljeća bosanskohercegovačko društvo nalazi pred mnogim izazovima. Samim tim, pred izazovima su i društvene i humanističke znanosti zadužene za kontinuirano istraživanja društvenih promjena.
Zaključak je da metode izučavanja, načine prezentacije i interpretacije nastavnih sadržaja ovih nastavnih predmeta treba dodatno osavremenjivati u skladu sa tehnoznanstvenim i drugim promjenama.
Aktuelnost i tematska kompleksnostnastavnih sadržaja koji ulaze u sastav sociologije, filozofije, građanskog obrazovanja i demokratije i ljudskih prava kao srednjoškolskog predmeta dovoljno govore o značaju izučavanja svih tih tema, koje su također i od općeg značaja za građanstvo odnosno stanovništvo.
Učesnici konferencije smatraju da izučavanje ovih predmeta u srednjim školama i na fakultetima ima veliki obrazovni i javni značaj, naročito za znanstveno utvrđivanje društvenih činjenica i racionalnu deskripciju našeg, institucionalno kompleksnoorganiziranog društva, i njegovog okruženja.
Jedan od ključnih organizacijskih izazova, jeste i to što se sociologija ne izučava u stručnim – trogodišnjim školama, iako ne postoji društveno prihvatljivo objašnjenje za to.
Poziv društvenih i humanističkih znanosti se transformira u skladu sa globalnim tendencijama u kojima sve više dolaze do izražaja sukobi između individualizma i kolektivizma.
Stoga se pred sve aktere koji učestvuju u obrazovnom procesu postavlja zadatak razvijanja intelektualnog i znanstveno-istraživačkog života i rada koji bi treba biti društveno koristan, odnosno otvoren prema javnosti.
Ključna zapažanja govornika
Profesor Delić je u svom predavanju pod naslovom „Značaj sociologije za održivi razvoj bosanskohercegovačkog društva i države“ naglasio da taj značaj raste u vrijeme ekonomskih, ekoloških, sigurnosnih i, općenito, orijentacijskih kriza, a to se događa onda kada masovna proizvodnja i reprodukcija predrasuda, stereotipa i ideologija postanu toliko snažna da prijeti da uguši gotovo svaki pokušaj racionalne i kritičke analize društva. Rezultat je demografski kolap i koleps svih institucija. Tada se događa povlaštena priča koju jedno društvo priča o samom sebi, kao što je naglasio jedna američki filozof, više nema smisla.
Profesor Delić je naglasio da snaše obrazovne institucije, politika ali i cjelokupna privreda još uvijek robuju "redukcionističoj slici razvoja koja je naslijeđena iz socijalizma, samo što je ta slika sada uljepšana 'industrijim sreće': tržnim centrima, kakvim takvim automobilima, benzinskim pumpama, sportskim kladionicama, trijumfom blesavosti nad racionalnošću i lijepo upakovanim 'pametnim strojevima' za zabavu i masovno širenje etno-klero fašističke mržnje".
Profesor Adib Đozić naglasio je tri ključna problema izučavanja sociologije bosanskohercegovačkog društva, tj. Razvoja sociologije u Bosni i Hercegovini uopće, a to su:
- nedostatak finansiranja za sociološka istraživanja,
- nedostatak političke podrške istraživanjima i sociološkim projektima i
- sljepoća samih sociologa za pojedine društvene probleme.
On smatra da je bitno dati odgovor na pitanje – Šta će sociolog raditi u društvu.