FILOZOFSKI FAKULTET UNIVERZITETA U TUZLI

Menu
←
←

Prijave na konferenciju vršiti na linku: https://forms.gle/ygNgd9rDw2sBT2MG7

Filozofski fakultet Univerziteta u Tuzli poziva istraživače, nastavnike, studente, stručnjake iz prakse i predstavnike institucija da učestvuju na Treću međunarodno-naučnu konferenciju „Društvene i humanističke nauke pred izazovima 21. stoljeća“ DHS 2025 koja će se održati 12. decembra 2025. godine na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Tuzli.

Društvene i humanističke nauke, upravo zbog svoje analitičke, interpretativne i normativne uloge, pozvane su da odgovore na ove izazove proizvodnjom znanja koje je kritičko, refleksivno i javno angažirano. No, nijedna disciplina sama ne može obuhvatiti složenost svijeta u kojem živimo. Zato se konferencija temelji na interdisciplinarnosti kao suštinskoj vrijednosti i metodološkom principu – ona potiče dijalog između različitih oblasti, od filozofije, sociologije, psihologije i pedagogije, do lingvistike, književnosti, komunikologije, kulturologije, politologije i socijalnog rada.

Povezivanjem teorijskih okvira i praktičnih iskustava, konferencija želi premostiti granice između akademije i zajednice, istraživanja i djelovanja, znanja i društvene promjene. Ona afirmira ideju univerziteta kao mjesta susreta nauke, etike i društvene odgovornosti, gdje se znanje ne proizvodi radi sebe, već u službi razumijevanja i unapređenja zajedničkog života.

CILJEVI KONFERENCIJE

  1. Kritička analiza savremenih društvenih promjena: U središtu konferencije nalazi se težnja da se prepoznaju, opišu i analiziraju ključni procesi koji obilježavaju društvo 21. stoljeća. Digitalna transformacija i rastući uticaj umjetne inteligencije, promjene u svijetu rada, migracijski tokovi, starenje stanovništva, nove društvene nejednakosti, politička i kulturna polarizacija – sve su to fenomeni koji zahtijevaju višedimenzionalni pristup. Cilj je preispitati njihove uzroke i posljedice, mapirati rizike i mogućnosti koje donose, te ponuditi analitičke alate za njihovo razumijevanje i tumačenje u različitim kontekstima.
  2. Ispitivanje odgovora društvenih i humanističkih nauka: Konferencija se usmjerava na promišljanje načina na koje teorijski modeli i empirijska istraživanja unutar društvenih i humanističkih disciplina doprinose razumijevanju savremenih izazova. U fokusu su pitanja: kako filozofija, sociologija, pedagogija, psihologija, kulturologija, komunikologija, socijalna politika i druge discipline interpretiraju duboke promjene u društvu? Na koji način njihova znanja omogućavaju kritičko propitivanje normi, vrijednosti, struktura moći i identiteta? Cilj je otvoriti prostor za konstruktivnu kritiku postojećih pristupa i za artikulisanje novih epistemoloških i metodoloških okvira, prilagođenih savremenom trenutku.
  3. Povezivanje teorije i prakse: U vremenu kada se od znanja očekuje društvena korisnost i angažovanost, konferencija podcrtava važnost povezivanja akademske zajednice s praktičarima iz različitih sektora – obrazovanja, socijalne zaštite, kulture, javne uprave, civilnog društva i medija. Razmjena iskustava, konkretnih primjera dobre prakse i zajedničko mapiranje problema doprinose osmišljavanju održivih i inkluzivnih rješenja. Ovaj cilj afirmiše ideju da teorija ne treba ostati zatvorena u akademskim prostorima, već da treba komunicirati s praksom i odgovarati na stvarne potrebe zajednice.
  4. Unapređenje interdisciplinarnog pristupa: Zbog kompleksnosti savremenih društvenih izazova, nužan je izlazak iz okvira pojedinačnih disciplina i uspostavljanje dijaloga među različitim naučnim poljima. Konferencija potiče integraciju znanja, metoda i perspektiva kako bi se izgradilo dublje, šire i složenije razumijevanje društvenih procesa. Interdisciplinarnost se ovdje ne tretira kao tehnički zahtjev, već kao temeljni metodološki i epistemološki pristup u analiziranju višeslojnih pojava – od digitalizacije obrazovanja, preko mentalnog zdravlja, do pitanja moći, jezika i identiteta.
  5. Jačanje društvene odgovornosti akademskog znanja: U kontekstu krize povjerenja u institucije, porasta dezinformacija i marginalizacije stručnog znanja, univerzitet i naučna zajednica moraju reafirmisati svoju ulogu kao aktera javnog dobra. Cilj konferencije je promovirati znanje koje je društveno angažovano, odgovorno i dostupno. Akademska zajednica mora biti više od proizvođača teorija – ona mora biti učesnik u javnom dijalogu, kritički promatrač društvenih procesa, ali i pokretač pozitivnih promjena. Ovim ciljem afirmira se ideja univerziteta kao savremenog agora – mjesta gdje se proizvodi i dijeli znanje u službi zajednice.

TEMATSKE CJELINE KONFERENCIJE:

Tematske cjeline su vezane za naučne olasti: lingvistika i književnost, filozofija, sociologija, politologija, pedagogija i didaktika, psihologija, komunikologija i mediji, socijalni rad i socijalna politika, historija, kulturologija i druge discipline iz oblasti društvenih i humanističkih nauka.

Interdisciplinarne tematske cjeline naučne konferencije:

  1. Jezik, književnost i društvo: identiteti, moć i značenja – Okvirne teme: Diskurzivne borbe u savremenim društvima; Književnost kao prostor otpora i kritike; Jezik, rod i društvene norme; Prevođenje kulture i kulturnih razlika; Jezik i ideologija: moć imenovanja i diskurzivne hegemonije; Narativne strategije u književnosti otpora i marginalizacije; Diskurs roda, rase i nacije u savremenim književnim i medijskim tekstovima; Jezik u javnom prostoru: politička retorika, populizam i simboličko nasilje; Književnost i trauma: svjedočenje i kulturno pamćenje.
  2. Umjetna inteligencija, tehnologija i društvene promjene – Okvirne teme: Umjetna inteligencija i transformacija znanja, rada i obrazovanja; Etičke i filozofske dileme tehnološkog napretka; Digitalna isključenost i novi oblici društvenih nejednakosti; Tehnologija, nadzor i (ne)sloboda u savremenim društvima; Umjetna intelegencija u socijalnim službama: mogućnosti i granice automatizacije u odlučivanju; Digitalna pismenost kao novo socijalno pravo; Kibernetička empatija i odnos čovjek-mašina: psihološki i etički horizonti; Tehnologija i redefinisanje granica privatnog i javnog, Digitalno djetinjstvo: razvoj, obrazovanje i zaštita djece u eri ekrana; Umjetna inteligencija u kriznom upravljanju i socijalnim intervencijama; Digitalna humanistika i transformacija društveno-humanističkog istraživanja; Post-ljudsko društvo? Transhumanizam, tehnologija i granice čovječnosti; AI i demokratski procesi: potencijal za participaciju ili alat za manipulaciju?
  3. Savremeni čovjek, zajednica i borba za društvenu pravdu – Okvirne teme: Psihološki i društveni aspekti otuđenja, pripadnosti i identiteta; Mentalno zdravlje, međuljudski odnosi i porodična dinamika; Društvene nejednakosti, siromaštvo i pristup socijalnim pravima; Pravo na obrazovanje, rad, zdravlje i dostojanstven život; Empatija, solidarnost i izgradnja društvene kohezije; Demokratska participacija, aktivizam i otpor nepravdi; Politička kultura, moć i savremeni izazovi demokratije.
  4. Društvene i humanističke nauke u službi zajednice – Okvirne teme: Društveno angažovana nauka i univerzitet u zajednici; Participativno istraživanje i etički izazovi; Nauka, struka i javno dobro; Lokalne intervencije i modeli saradnje naučnika, praktičara i građana. Književnost i umjetnost kao prostor društvene kritike i solidarnosti; Univerzitet kao akter društvene promjene: između znanja, etike i javnog dobra. Participativna istraživanja i ko-produkcija znanja u zajednici; Etika društveno angažovane nauke: odgovornost, moć i reprezentacija; Kultura solidarnosti i društvena uključenost kroz humanističke perspective; Akademsko znanje i lokalne zajednice: modeli saradnje i održivih intervencija.
  5. Etika, filozofija i vrijednosti u doba promjena – aposlutizacija moći – Okvirne teme: Filozofska promišljanja o pravdi, odgovornosti i dobru; Kriza smisla i egzistencijalna pitanja u savremenom svijetu; Etika u obrazovanju, politici i tehnologiji; Filozofija i javni diskurs; Etika odgovornosti u kontekstu tehnološke i društvene transformacije; Filozofija vrijednosti i kriza smisla u savremenom društvu; Moralni izazovi umjetne inteligencije i digitalne civilizacije; Filozofija i uloga etičkog mišljenja u demokratskom diskursu; Obrazovanje i formacija karaktera: između etike, racionalnosti i empatije.
  6. Obrazovanje i odgoj u društvu znanja i nesigurnosti – Okvirne teme: Izazovi didaktike u digitalnom dobu; Odgoj za demokratsko građanstvo i inkluziju; Uloga nastavnika i učenika u savremenim društvima; Kritička pedagogija i transformativno obrazovanje u kontekstu globalnih promjena; Digitalna didaktika i etičke dimenzije obrazovanja u mrežnom društvu; Profesionalni identitet i refleksivna praksa nastavnika u društvu nesigurnosti; Uloga obrazovanja u razvoju otpornosti, solidarnosti i društvene kohezije.
  7. Mediji, komunikacija i digitalna kultura – Okvirne teme: Dezinformacije, medijska manipulacija i povjerenje; Društvene mreže i nova (ne)demokratska javna sfera; Digitalne zajednice, identitet i performativnost; Kritička medijska pismenost i obrazovanje; Digitalna etika i epistemologija informacija: istina, algoritmi i moć u mrežnom prostoru; Kultura vidljivosti i samoprezentacije: performativnost identiteta u digitalnom dobu; Emocije, afekti i javni diskurs: transformacija komunikacije u digitalnim medijima; Medijska ekologija i rekonfiguracija javnog prostora u postinformacijskom društvu; Umjetna inteligencija i automatizacija komunikacije: novi horizonti medijskog posredovanja; Digitalni narativi i konstrukcija stvarnosti; Pedagogija medija i kritička pismenost; Socijalne mreže i javni dijalog; Mediji, trauma i reprezentacija.
  8. Historijsko pamćenje, sjećanje i identitet – Okvirne teme: Konstrukcija kolektivnog pamćenja; Obrazovanje o prošlosti i pomirenje; Historijske naracije i njihova upotreba u savremenim politikama; Nasljeđe, trauma i transgeneracijski prijenos; Kultura sjećanja i politika zaborava u savremenim društvima; Historijsko pamćenje, trauma i narativi otpora; Obrazovanje o prošlosti kao prostor pomirenja i društvene kohezije; Mediji, umjetnost i književnost kao instrumenti konstrukcije kolektivnog sjećanja; Identitet, sjećanje i nasljeđe u postkonfliktnim društvima; Etnizacija prošlosti i upotreba historijskih narativa u političkom diskursu; Transgeneracijski prijenos trauma i interkulturne prakse sjećanja; Mjesta pamćenja i simbolički pejzaži: između historije i savremenosti; Kritička historiografija i epistemologija pamćenja; Sjećanje kao etička obaveza: moralne dimenzije interpretacije prošlosti.
  9. Kultura svakodnevice: običaji, otpori i hibridnosti – Okvirne teme: Popularna kultura i formiranje društvenih vrijednosti; Subkulture, alternative i kulturni izrazi otpora; Kulturni kapital i simbolička moć; Interkulturni dijalog i globalna dinamika; Kultura svakodnevice kao prostor društvenih pregovora i simboličke moći; Popularna kultura između komercijalizacije i društvene kritike; Subkulture i alternativne zajednice kao oblici simboličkog otpora; Hibridnost identiteta u kontekstu globalizacije i digitalne komunikacije; Kulturne prakse i konstrukcija rodnih, klasnih i etničkih identiteta; Jezik, humor i rituali kao oblici simboličke borbe u svakodnevici; Vizualna kultura i estetika svakodnevnog života u medijatizovanom društvu; Potrošnja, moda i stil života kao izrazi društvenog statusa i identiteta; Kulturne politike i moć reprezentacije u savremenim društvima; Interkulturni susreti i hibridne prakse u globalnoj kulturi svakodnevice.
  10. Socijalne inovacije i društveno angažovana nauka: put ka održivoj budućnosti – Okvirne teme: Socijalne inovacije kao odgovor na složene društvene izazove; Društveno angažovana nauka i univerzitet u zajednici; Etika, održivost i društveni uticaj inovacija; Primjeri praksi i modela saradnje nauke, institucija i građana; Socijalne inovacije kao instrument transformacije javnih politika i praksi zajednice; Univerzitet kao akter društvene promjene: modeli društveno angažovane nauke; Etika inovacija i odgovornost znanja u uslovima ekonomske i ekološke nesigurnosti; Interdisciplinarni pristupi održivosti: povezujući nauku, praksu i zajednicu; Digitalne tehnologije i društvena pravda: inovacije u službi zajedničkog dobra; Ko-produkcija znanja i participativno istraživanje kao osnova društvene inovacije; Ekonomija solidarnosti i novi modeli društvene kohezije; Akademsko znanje i socijalni rad: inovativni pristupi podršci ranjivim grupama.

SLUŽBENI JEZICI KONFERENCIJE

Službeni jezici naučne konferencije su: bosanski, hrvatski, srpski i engleski jezik.

KOTIZACIJA

Iznos kotizacije:

  • Pasivno učešće na konferenciji: bez kotizacije
  • Ativno učešće na konferenciji sa izlaganjem i objavljivanjem rada po autoru: 50,00 KM odnosno 25,00 EUR
  • Uposlenici Filozofskog fakulteta Univerziteta u Tuzli i student prvog i drugog ciklusa na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Tuzli oslobođeni su plaćanja kotizacije.

Instrulcije za uplatu kotizacije:

  • Uplata se vrši na ime: Univerzitet u Tuzli Filozofski fakultet

Za uplate iz Bosne i Hercegovine:

  • Primalac: Budžet TK – Filozofski fakultet
  • Broj žiro računa: 1321000256000080 otvoren kod NLB banke
  • Budžetska organizacija: 2404005
  • Vrsta prihoda: 722653 
  • Općina: 094
  • Poziv na broj: 7013000000
  • Svrha: Kotizacija za naučnu konferenciju DHS 2025

Za uplate iz inostranstva:

  • Primalac: Budžet Tuzlanskog kanona – Filozofski fakultet
  • Broj žiro računa/IBAN: BA391321010086724943 otvoren kod NLB Banke, Maršala Tita 31, Tuzla
  • SWIFT: TBTUBA22XXX
  • Svrha: Kotizacija za naučnu konferenciju DHS 2025

Rok za uplatu kotizacije:

Krajnji rok za plaćanje kotizacije za učešće na konferenciji je 24.11.2025. godine.

OPĆA UPUTSTVA

Dostavljanje prijava sa apstraktom

  • Prijave sa apstraktom trebaju biti dostavljene Programskom odboru najkasnije do 24.11.2025. godine.
  • Obavještenja/potvrde o prihvaćanju apstrakata, zajedno sa pozivom za pripremu konačnog rada i prezentaciju na konferenciji bit će dostavljeni do 1.12.2025. godine.
  • Prijava na konferenciju i apstrakti se dostavljaju na bosanskom, hrvatskom, srpskom i engleskom jeziku, putem obrasca na E-platformi: https://forms.gle/ygNgd9rDw2sBT2MG7
  • Apstrakt treba da sadži do 250 riječi + do 5 ključnih riječi;

Instrukcije za izlaganje

  • Trajanje svake prezentacije bit će ograničeno 10-15 minuta, zavisno od broja prihvaćenih radova za izlaganje.
  • Radovi koji se budu slali za objavljivanje treba da slijede „Uputstva za tehničku pripremu radova“ koja vam, također, šaljemo, a koja su dostupna i na internet stranici: www.ff.untz.ba

Publikacije

Radovi prezentirani na konferenciji bit će selektirani i recenzirani u skladu s akademskim standardima te objavljeni u posebnom broju časopisa Društvene i humanističke studije (DHS), zvaničnog časopisa Filozofskog fakulteta Univerziteta u Tuzli. Časopis je dostupan na: Filozofski fakultet – Društvene i humanističke studije

ROKOVI / VAŽNI DATUMI

UPUTSTVO ZA TEHNIČKUPRIPREMU RADOVA

Radovi treba da budu dostavljeni elektronski, u prilogu – kao otvoreni dokument (Word format). Ukoliko radovi ne budu ispunjavali preporuke date u Uputstvu, neće biti predati na recenziju i neće biti štampani.

„Društvene i humanističke studije“ je časopis Filozofskog fakulteta Univerziteta u Tuzli. U časopisu se objavljuju radovi iz društvenih i humanističkih nauka. Radovi mogu imati do 30.000 znakova, bez bjelina. Objavljuju se samo ranije neobjavljeni radovi koji dobiju dvije pozitivne recenzije. Radovi se kategoriziraju. Časopis nije u mogućnosti isplaćivati autorske honorare pa se samim slanjem rada u časopis autori odriču autorskog honorara, a ujedno daju saglasnost za objavljivanje sažetka ili cijeloga svoga rada na internet stranici časopisa i u bazama podataka u koje će časopis biti uključen.

Radove treba slati e-mailom na:  do 28.2.2026. godine. 

Radovi se šalju u standardnom formatu A4 (Times New Roman, veličina slova 12, prored 1,5). Bilješke treba da budu na dnu stranice. Rukopis treba urediti i numerirati na sljedeći način:

  1. stranica: naslov i podnaslov, ime(na) autora, ustanova, adresa ustanove i e-mail autora, a za autore bez zaposlenja samo mjesto stanovanja i e-mail;
  2. stranica: naslov, podnaslov, ključne riječi i sažetak na jeziku kojim je rad pisan (odnosi se na rasprave i članke);
  3. stranica i dalje: glavni dio teksta.

Ako je tekst pisan na bosanskom jeziku, na kraju teksta treba dodati naslov teksta i sažetak na engleskom jeziku. Ako je tekst pisan na engleskom jeziku, na kraju teksta treba dodati naslov teksta i sažetak na bosanskom/srpskom/hrvatskom jeziku.

Popis izvora i literature počinje na novoj stranici. Na kraju rada treba dodati sve posebne dijelove koji nisu mogli biti uvršteni u tekst (crteži, tablice, slike i sl.).

Ako se u radu numeriraju odjeljci, treba nastojati da se koriste najviše tri nivoa. Nivoe treba označavati arapskim brojevima (1. / 1.1. / 1.1.1.) i za različite nivoe treba upotrebljavati različite tipove slova:

  1. Masnim slovima (Times New Roman)

1.1. Broj masnim slovima, a naslov masnim kosim slovima (Times New Roman)

1.1.1. Broj običnim slovima, a naslov kurzivom (Times New Roman) Prije novog odjeljka s naslovom treba ostaviti dva prazna retka, a između naslova i odjeljka po jedan prazan redak.

Sve primjere u radu treba pisati kurzivom.

Podaci o autoru citiranog teksta pišu se u zagradama a sastoje se od prezimena autora i godine objavljivanja rada, te broja stranice nakon dvotačke i bjeline, npr.: (Matthews 1982: 23). Ako broj stranice nije značajan, navodi se samo prezime autora i godina objavljivanja rada (Matthews 1982).

Kraći citati počinju i završavaju se navodnicima, a duži citati oblikuju se kao poseban odjeljak – odvajaju se praznim redom od prethodnog dijela teksta, pišu se uvučeno, bez navodnika, kurzivom i veličinom slova 10.

Kad se u radu navode primjeri koji se normalno ne uklapaju u rečenicu, oni se označavaju arapskim brojkama u zagradama i odvajaju od glavnog teksta praznim redom. Ako je primjere potrebno grupirati, oni se mogu označavati brojkom i malim slovima, npr.: (1), (1a), (1b), (1c) itd.

Na posebnoj stranici na kraju teksta navodi se naslov Literatura a ispod naslova navodi se korišćena literatura.

Bibliografske jedinice navode se abecednim redom prema prezimenima autora. Svaka bibliografska jedinica piše se u zasebnom odjeljku a drugi i svaki naredni red je uvučen. Između bibliografskih jedinica nema praznih redova. Radovi istog autora redaju se hronološki – od ranijih radova prema novijim. Ako autor ima više radova objavljenih u jednoj godini, oni se obilježavaju malim slovima, npr.: 2010a, 2010b, 2010c itd.

Ako se u radu navodi više od jednog članka iz iste knjige, onda tu knjigu treba navesti kao posebnu bibliografsku jedinicu pod imenom urednika, pa u jedinicima za pojedine članke uputiti na cijelu knjigu.

Imena autora u bibliografskim jedinicama treba pisati u cijelosti.

Svaka bibliografska jedinica treba biti napisana tako da ima sve sljedeće elemente, redoslijed i interpunkciju:

  • prezime prvog autora, ime, ime i prezime drugih autora (odvojeni zarezom od drugih imena i prezimena);
  • godina objavljivanja napisana u zagradi nakon koje slijedi zarez; naslov i podnaslov rada, između kojih se stavlja dvotačka;
  • uz članke u časopisima navodi se ime časopisa, godište i broj, zatim zarez i nakon zareza brojevi stranica početka i kraja članka;
  • uz članke u knjigama navodi se prezime i ime urednika, nakon zareza skraćenica ur., potom naslov knjige iza koga slijedi zarez i nakon zareza broj stranica početka i kraja članka;
  • uz knjige i monografije po potrebi se navodi izdanje, niz te broj u nizu (po potrebi), izdavač, mjesto izdavanja;
  • ako neka publikacija ima dva ili više izdavača, onda se između podataka o izdavačima stavlja pravopisni znak tačka-zarez;
  • naslove knjiga i nazive časopisa treba pisati kurzivom; naslove članaka iz časopisa ili zbornika treba obilježavati navodnim znacima.
  • Primjeri:

Škaljić, Abdulah (1989), Turcizmi u srpskohrvatskom jeziku, 6. izdanje, Svjetlost, Sarajevo O’Grady, William, Michael Dobrovolsky, Mark Aronoff (1993), Contemporary Linguistics: An Introduction, Second Edition, St. Martin’s Press, New York

Tošović, Branko, Arno Wonisch, ur. (2009), Bošnjački pogledi na odnose između bosanskog, hrvatskog i srpskog jezika, Institut für Slawistik der Karl-Franzens-Universität Graz, Graz; Institut za jezik Sarajevo, Sarajevo

Šator, Muhamed (2008), “Jezička politika u vrijeme Austro-Ugarske”, Bosanski jezik 5, 103 131.

Vajzović, Hanka (2005), “Alhamijado književnost”, u: Svein Monnesland, ur., Jezik u Bosni i Hercegovini, 175–215, Institut za jezik u Sarajevu, Sarajevo; Institut za istočnoevropske i orijentalne studije, Oslo

VRIJEME I MJESTO ODRŽAVANJA NAUČNE KONFERENCIJE

Treća međunarodna naučna konferencija „Društvene i humanističke nauke pred izazovima 21. stoljeća“ 

održat će se na Filozofskom fakultetu u Tuzli 12. decembra 2025. godine.

Adresa: Tihomila Markovića 1. 75000 Tuzla, Bosna i Hercegovina.

INFORMACIJE

Zvanična internet stranica naučne konferencije: www.ff.untz.ba

Adresa elektronske pošte za kontakt (e-mail):

Sekretari konferencije:

Minela Dohranović

kontakt telefon:, +387 (0)60 344 5775

i

Amira Banjić Karić

 

kontakt telefon:, +387 (0)62 889 616

POKROVITELJ KONFERENCIJE

Ministarstvo obrazovanja i nauke Tuzlanskog kantona

Poziv za konferenciju možete preuzeti na LINKU