← Prijave na konferenciju vršiti na linku: https://forms.gle/ygNgd9rDw2sBT2MG7 Filozofski fakultet Univerziteta u Tuzli poziva istraživače, nastavnike, studente, stručnjake iz prakse i predstavnike institucija da učestvuju na Treću međunarodno-naučnu konferenciju „Društvene i humanističke nauke pred izazovima 21. stoljeća“ DHS 2025 koja će se održati 12. decembra 2025. godine na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Tuzli. Društvene i humanističke nauke, upravo zbog svoje analitičke, interpretativne i normativne uloge, pozvane su da odgovore na ove izazove proizvodnjom znanja koje je kritičko, refleksivno i javno angažirano. No, nijedna disciplina sama ne može obuhvatiti složenost svijeta u kojem živimo. Zato se konferencija temelji na interdisciplinarnosti kao suštinskoj vrijednosti i metodološkom principu – ona potiče dijalog između različitih oblasti, od filozofije, sociologije, psihologije i pedagogije, do lingvistike, književnosti, komunikologije, kulturologije, politologije i socijalnog rada. Povezivanjem teorijskih okvira i praktičnih iskustava, konferencija želi premostiti granice između akademije i zajednice, istraživanja i djelovanja, znanja i društvene promjene. Ona afirmira ideju univerziteta kao mjesta susreta nauke, etike i društvene odgovornosti, gdje se znanje ne proizvodi radi sebe, već u službi razumijevanja i unapređenja zajedničkog života. CILJEVI KONFERENCIJE Kritička analiza savremenih društvenih promjena: U središtu konferencije nalazi se težnja da se prepoznaju, opišu i analiziraju ključni procesi koji obilježavaju društvo 21. stoljeća. Digitalna transformacija i rastući uticaj umjetne inteligencije, promjene u svijetu rada, migracijski tokovi, starenje stanovništva, nove društvene nejednakosti, politička i kulturna polarizacija – sve su to fenomeni koji zahtijevaju višedimenzionalni pristup. Cilj je preispitati njihove uzroke i posljedice, mapirati rizike i mogućnosti koje donose, te ponuditi analitičke alate za njihovo razumijevanje i tumačenje u različitim kontekstima. Ispitivanje odgovora društvenih i humanističkih nauka: Konferencija se usmjerava na promišljanje načina na koje teorijski modeli i empirijska istraživanja unutar društvenih i humanističkih disciplina doprinose razumijevanju savremenih izazova. U fokusu su pitanja: kako filozofija, sociologija, pedagogija, psihologija, kulturologija, komunikologija, socijalna politika i druge discipline interpretiraju duboke promjene u društvu? Na koji način njihova znanja omogućavaju kritičko propitivanje normi, vrijednosti, struktura moći i identiteta? Cilj je otvoriti prostor za konstruktivnu kritiku postojećih pristupa i za artikulisanje novih epistemoloških i metodoloških okvira, prilagođenih savremenom trenutku. Povezivanje teorije i prakse: U vremenu kada se od znanja očekuje društvena korisnost i angažovanost, konferencija podcrtava važnost povezivanja akademske zajednice s praktičarima iz različitih sektora – obrazovanja, socijalne zaštite, kulture, javne uprave, civilnog društva i medija. Razmjena iskustava, konkretnih primjera dobre prakse i zajedničko mapiranje problema doprinose osmišljavanju održivih i inkluzivnih rješenja. Ovaj cilj afirmiše ideju da teorija ne treba ostati zatvorena u akademskim prostorima, već da treba komunicirati s praksom i odgovarati na stvarne potrebe zajednice. Unapređenje interdisciplinarnog pristupa: Zbog kompleksnosti savremenih društvenih izazova, nužan je izlazak iz okvira pojedinačnih disciplina i uspostavljanje dijaloga među različitim naučnim poljima. Konferencija potiče integraciju znanja, metoda i perspektiva kako bi se izgradilo dublje, šire i složenije razumijevanje društvenih procesa. Interdisciplinarnost se ovdje ne tretira kao tehnički zahtjev, već kao temeljni metodološki i epistemološki pristup u analiziranju višeslojnih pojava – od digitalizacije obrazovanja, preko mentalnog zdravlja, do pitanja moći, jezika i identiteta. Jačanje društvene odgovornosti akademskog znanja: U kontekstu krize povjerenja u institucije, porasta dezinformacija i marginalizacije stručnog znanja, univerzitet i naučna zajednica moraju reafirmisati svoju ulogu kao aktera javnog dobra. Cilj konferencije je promovirati znanje koje je društveno angažovano, odgovorno i dostupno. Akademska zajednica mora biti više od proizvođača teorija – ona mora biti učesnik u javnom dijalogu, kritički promatrač društvenih procesa, ali i pokretač pozitivnih promjena. Ovim ciljem afirmira se ideja univerziteta kao savremenog agora – mjesta gdje se proizvodi i dijeli znanje u službi zajednice. TEMATSKE CJELINE KONFERENCIJE: Tematske cjeline su vezane za naučne olasti: lingvistika i književnost, filozofija, sociologija, politologija, pedagogija i didaktika, psihologija, komunikologija i mediji, socijalni rad i socijalna politika, historija, kulturologija i druge discipline iz oblasti društvenih i humanističkih nauka. Interdisciplinarne tematske cjeline naučne konferencije: Jezik, književnost i društvo: identiteti, moć i značenja – Okvirne teme: Diskurzivne borbe u savremenim društvima; Književnost kao prostor otpora i kritike; Jezik, rod i društvene norme; Prevođenje kulture i kulturnih razlika; Jezik i ideologija: moć imenovanja i diskurzivne hegemonije; Narativne strategije u književnosti otpora i marginalizacije; Diskurs roda, rase i nacije u savremenim književnim i medijskim tekstovima; Jezik u javnom prostoru: politička retorika, populizam i simboličko nasilje; Književnost i trauma: svjedočenje i kulturno pamćenje. Umjetna inteligencija, tehnologija i društvene promjene – Okvirne teme: Umjetna inteligencija i transformacija znanja, rada i obrazovanja; Etičke i filozofske dileme tehnološkog napretka; Digitalna isključenost i novi oblici društvenih nejednakosti; Tehnologija, nadzor i (ne)sloboda u savremenim društvima; Umjetna intelegencija u socijalnim službama: mogućnosti i granice automatizacije u odlučivanju; Digitalna pismenost kao novo socijalno pravo; Kibernetička empatija i odnos čovjek-mašina: psihološki i etički horizonti; Tehnologija i redefinisanje granica privatnog i javnog, Digitalno djetinjstvo: razvoj, obrazovanje i zaštita djece u eri ekrana; Umjetna inteligencija u kriznom upravljanju i socijalnim intervencijama; Digitalna humanistika i transformacija društveno-humanističkog istraživanja; Post-ljudsko društvo? Transhumanizam, tehnologija i granice čovječnosti; AI i demokratski procesi: potencijal za participaciju ili alat za manipulaciju? Savremeni čovjek, zajednica i borba za društvenu pravdu – Okvirne teme: Psihološki i društveni aspekti otuđenja, pripadnosti i identiteta; Mentalno zdravlje, međuljudski odnosi i porodična dinamika; Društvene nejednakosti, siromaštvo i pristup socijalnim pravima; Pravo na obrazovanje, rad, zdravlje i dostojanstven život; Empatija, solidarnost i izgradnja društvene kohezije; Demokratska participacija, aktivizam i otpor nepravdi; Politička kultura, moć i savremeni izazovi demokratije. Društvene i humanističke nauke u službi zajednice – Okvirne teme: Društveno angažovana nauka i univerzitet u zajednici; Participativno istraživanje i etički izazovi; Nauka, struka i javno dobro; Lokalne intervencije i modeli saradnje naučnika, praktičara i građana. Književnost i umjetnost kao prostor društvene kritike i solidarnosti; Univerzitet kao akter društvene promjene: između znanja, etike i javnog dobra. Participativna istraživanja i ko-produkcija znanja u zajednici; Etika društveno angažovane nauke: odgovornost, moć i reprezentacija; Kultura solidarnosti i društvena uključenost kroz humanističke perspective; Akademsko znanje i lokalne zajednice: modeli saradnje i održivih intervencija. Etika, filozofija i vrijednosti u doba promjena – aposlutizacija moći – Okvirne teme: Filozofska promišljanja o pravdi, odgovornosti i dobru; Kriza smisla i egzistencijalna pitanja u savremenom svijetu; Etika u obrazovanju, politici i tehnologiji; Filozofija i javni diskurs; Etika odgovornosti u kontekstu tehnološke i društvene transformacije; Filozofija vrijednosti i kriza smisla u savremenom društvu; Moralni izazovi umjetne inteligencije i