Dekan

Delegacija Univerziteta Yalova iz Republike Turske boravila je 24. decembra 2025. godine u zvaničnoj posjeti Univerzitetu u Tuzli i Filozofskom fakultetu Univerziteta u Tuzli, s ciljem unapređenja međuinstitucionalne i međunarodne akademske saradnje. Tokom posjete upriličen je sastanak s rektorom Univerziteta u Tuzli, prof. dr. Amirom Karićem, na kojem su razmatrani s trateški pravci razvoja saradnje između dviju visokoškolskih institucija. Delegaciju Univerziteta Yalova činili su rektor prof. dr. Mehmet Bahcekapili, prorektorica prof. dr. Senay Yurur, te dekan prof. dr. Hasan Kaplan i prof. dr. Sibel Akova, koji su tom prilikom istakli značaj jačanja akademskih veza između Turske i Bosne i Hercegovine, posebno u oblasti humanističkih i društvenih nauka. U nastavku posjete, visoka delegacija Univerziteta Yalova održala je sastanak na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Tuzli s dekanom prof. dr. Seadom Nazibegovićem i prodekanima prof. dr. Selmom Kešetović, prof. dr. Asimom Pandžićem i prof. dr. Elvisom Vardom. Razgovori su bili usmjereni na konkretizaciju oblika buduće saradnje, pri čemu je poseban akcenat stavljen na zajedničke naučno-istraživačke projekte i institucionalno povezivanje. Kao ključni segment dogovorene saradnje istaknuto je uspostavljanje partnerstva u vezi s formiranjem instituta za balkanske studije u Republici Turskoj, saradnja s Osmanskim arhivom, pokretanje zajedničke međunarodne naučne konferencije, kao i razmjena nastavnog osoblja i studenata. Ovi oblici saradnje prepoznati su kao važan doprinos razvoju interdisciplinarnih istraživanja, akademske mobilnosti i internacionalizacije visokog obrazovanja. Sastanak je zaključen potpisivanjem Sporazuma o saradnji između Univerziteta Yalova i Filozofskog fakulteta Univerziteta u Tuzli, čime su formalno postavljeni temelji za dugoročnu i sadržajnu akademsku saradnju. Potpisani sporazum predstavlja značajan iskorak ka jačanju naučnih i obrazovnih veza između dvije institucije, ali i šireg akademskog prostora Balkana i Republike Turske.

Jedna od tema na pomenutoj sesiji bila je „Moć imenovanja pri opisu oronimima: od geolokaliteta i apelitiva ka geoturizmu“ gdje je u prvom dijelu istaknuto da imena planina i brda u Bosni i Hercegovini često budu snažne i ponekad pogrešne asocijacije, iako su u stvarnosti vezana za geomorfološke osobine prostora. Učesnica Indira Šabić ističe da se kroz „praćenje tih osnova u oronimima može odgonetnuti kako je čovjek u prošlosti prelazio planinske staze i kako se zapravo snalazio u prostoru“ te pojašnjava kako „istovremeno možemo zamisliti način na koji bismo mi prešli taj isti prostor ako bismo se odlučili uputiti na mjesta poput planina i sličnih lokacija.” Važno je reći da se analizom njihovog porijekla, značenja i prostorne rasprostranjenosti doprinosi onomastičkim istraživanjima. Tako se zapravo ukazuje na potencijal ovih lokaliteta za razvoj geoturizma u Bosni i Hercegovini, smatra Šabić. Drugi dio sesije odnosio se na temu Amire Banjić Karić „Poetika neizrečenog: eliptične strukture u romanu “Kad sam bio hodža”. Tema se bavi analizom sintaksostilističkih postupaka u pomenutom romanu “ u okviru kojeg su se istraživali različiti oblici eliptičnih konstrukcija gdje su izostavljeni različiti dijelovi rečenične strukture, te se analizirao njihov lingvostilistički učinak u romanu. Amira Banjić Karić ističe da „elipsa u ovom romanu nije puka gramatička pojava već postaje stilski mehanizam, oslikava ratno iskustvo, ima višestruke učinke: ubrzava ritam, stvara atmosferu napetosti“ kao i činjenicu da se „čitalac aktivno uključuje u rekonstrukciju tih prešućenih sadržaja čime elipsa postaje sredstvo narativne šutnje”. Na ovaj način elipsa postaje ključno stilsko sredstvo u oblikovanju fragmentirane, dokumentarističke slike ratnog iskustva. „Elipsom je ostvareno mjesto gdje tišina govori, gdje je neizrečeno jednako važno kao izrečeno, možda i važnije“ jer upravo tu, ističe ona „vidimo estetski potencijal romana, te svi navedeni postupci ne samo da opisuju nego i otjelovljuju tu traumu koja je tematska okosnica cijelog romana“ zaključila je Banjić Karić.

U okviru Treće međunarodne naučne konferencije „Društvene i humanističke nauke pred izazovima 21. stoljeća“ (DHS 2025), u organizaciji Filozofskog fakulteta Univerziteta u Tuzli, održane 12. decembra 2025. godine, realizovan je Naučni forum „Mostovi znanja – Bosna i Hercegovina i naučna zajednica van domovine“, posvećen jačanju veza između naučne zajednice u Bosni i Hercegovini i istraživača koji djeluju izvan njenih granica. Ova tematska cjelina bila je usmjerena na stvaranje prostora za razmjenu iskustava, ideja i savremenih istraživačkih praksi, koje nadilaze nacionalne i geografske okvire. U vremenu kada nauka sve snažnije funkcioniše u globalnim mrežama, a istovremeno odgovara na konkretne lokalne izazove, Forum je istakao potrebu razvoja transnacionalnih oblika saradnje u kojima znanje postaje most povezivanja i zajedničkog djelovanja. Poseban naglasak stavljen je na umrežavanje istraživača svih generacija – od mladih naučnika do afirmisanih akademika – kao preduslov za razvoj zajedničkih projekata, mobilnost studenata i nastavnika te formiranje interdisciplinarnih istraživačkih timova. Forum je jasno ukazao na značaj povezivanja lokalnog i globalnog znanja: istraživači iz dijaspore donose iskustva iz međunarodnih akademskih i istraživačkih konteksta, dok naučnici iz Bosne i Hercegovine nudeduboko razumijevanje lokalnih potreba, društvenih izazova i kulturnih specifičnosti. U okviru Foruma svoja izlaganja su predstavili: – Emir Nurkić Kačapor, PhD (Institute for Development Impact, SAD), „Mobilnost istraživača i interdisciplinarna partnerstva u svjetlu novih politika američke akademske zajednice“ – Prof. dr. Samir Ljajić (Univerzitet u Novom Pazaru, Srbija), „Strateška uloga saradnje Univerziteta u Novom Pazaru i univerziteta u Bosni i Hercegovini u jačanju regionalne saradnje“ – Prof. dr. Semrija Smailović (Univerzitet u Novom Pazaru, Srbija), „Lokalni konteksti i globalni naučni trendovi“ – Kajs Hadžić, PhD istraživač (Bosnia & Herzegovina Futures Foundation; UniSR Università Vita-Salute San Raffaele – Milano, Italija), „BHFF kao poveznica sa naučnom dijasporom“ Forum je zaključen diskusijom tokom koje su definisane ključne preporuke. Istaknuta je potreba za institucionalnim jačanjem saradnje između Bosne i Hercegovine i naučne zajednice van domovine, razvojem interdisciplinarnih i međunarodnih istraživačkih projekata, kao i aktivnijim uključivanjem mladih istraživača kroz mentorske programe, mobilnost i zajedničke inicijative. Zaključeno je da ovakvi susreti trebaju prerasti u kontinuiranu platformu kroz redovnoodržavanje foruma, radionica i konferencija koje će rezultirati konkretnim zajedničkim projektima, institucionalnim partnerstvima i dugoročnim istraživačkim mrežama. U središtu ove tematske cjeline bila je ideja da nauka može i mora biti snažan instrument društvenog razvoja i modernizacije kada se temelji na saradnji, povjerenju i otvorenosti. „Mostovi znanja“ tako nisu ostali samo metafora, već su afirmisani kao konkretna strategija razvoja nauke i društva, kroz zajedničke projekte, transfer znanja, jačanje društvene odgovornosti univerziteta i izgradnju mreža koje povezuju ljude, ideje i vrijednosti u pravcu otvorenijeg,pravednijeg i inovativnijeg društva.