Dragi studenti i dragi sugrađani,

Pred nama je izazovno vrijeme i važno je prihvatiti da se pridržavamo svih uputa koje nam daju nadležne službe. Mjere društvene izolacije i karantene mogu nam se činiti ograničavajuće i mogu predstavljati određenu vrstu kazne, ali koliko god nam to izgleda malo vjerovatno, uvedene su upravo zbog nas, zbog brige o nama i našim bližnjima. Društvena izolacija i distanciranje smatra se ključnom za usporavanje širenja virusa i smanjivanje opterećenja zdravstvenog sistema. Stoga je odgovornost za zdravlje svih nas na svima nama pojedinačno i važno je da se pridržavamo svih uputa i mjera koje nam propisuju nadležne službe, jer jedino pridržavajući se istih vodimo računa o sebi i drugima.

Normalno je da nas bilo koji oblik izolacije ispunjava strahom i očajem. Druženje je za većinu ljudi mehanizam nošenja sa stresom jer su ljudi po prirodi društvena bića, a sada se s ovim stresom moramo nositi držeći se podalje jedni od drugih. Osjećaj gubitka kontrole, neizvjesnost, strah i zabrinutost za nas i naše bližnje može dovesti do toga da ostanemo „zaglavljeni“ u svojim mislima. Ali važno je imati na umu da i u izolaciji nismo sami, da je naša porodica,  da su naši prijatelji i svi oni koji nam pružaju utjehu tu sa nama. Možda smo ograničeni prostornim kontaktom, ali osjećaj bliskosti koji imamo ne može nestati niti biti ograničen prostorom. Dijeleći brigu i zajedničku stvarnost možemo postati još bliži.

Ukoliko imate potrebu potražite kontakt sa bliskim osobama i razgovarajte o svemu onome što osjećate i što vas brine. Razgovor sa stručnjacima vam može pomoći i nemojte oklijevati da ih kontaktirate. Vaši nastavnici su tu da vam pruže potrebnu podršku, i potražite je. Vašim nastavnicima, kao i vama potrebna je prilagodba na novonastalu situaciju, na novi način rada i nove obaveze. Sve to može izgledati previše zahtjevno, ali komunicirajući zajedno možemo prevazići većinu prepreka.

Nemojte se kriviti ako imate negativna osjećanja, ako mislite da ćete drugima pojačati strah koji i sami osjećaju, jer je i za vas i za druge važno da o tome razgovarate i to podijelite sa nekim drugim. Ukoliko smatrate da to ne možete podijeliti sa bližnjima, podijelite to sa nama. Nastavnici sa odsjeka Pedagogija-psihologija, ali i cijeli Filozofski fakultet i Univerzitet stoje vam na raspolaganju. Potražite naše kontakte na stranicama Fakulteta i Univerziteta i rado ćemo se odazvati vašem pozivu.

Kako bismo uspješno prevazišli izazove koji su pred nama važno je upoznati se sa onim što možemo očekivati

Uobičajeno je osjetiti anksioznost ili zabrinutost zbog sebe ili članova svoje porodice koji bi mogli biti izloženi virusu i širiti ga drugima. Također je normalno brinuti oko pribavljanja hrane i osobnih potrepština, ili izvršavanja obaveza.

Neki ljudi mogu imati problema sa spavanjem ili usmjeravanjem na svakodnevne zadatke. Izolacija može prekinuti našu svakodnevnu rutinu i može rezultirati osjećajem tuge ili niskog raspoloženja. Ukoliko ga ne iskoristite produktivno, vrijeme provedeno kod kuće također može izazvati osjećaj dosade i usamljenosti

Također možete osjetiti ljutnju ili ogorčenost prema onima koji su izdali naredbe o izolaciji ili ako smatrate da ste izloženi virusu zbog nepažnje druge osobe. Ako ste bolesni ili ste bili izloženi nekome ko ima virus, možda ćete se osjećati stigmatizirani od strane drugih, koji se boje da će oboljeti od bolesti ako komuniciraju s vama.

Nemojte bježati od svojih osjećanja niti osjećati stid i krivicu zbog njih. Za cijeli svijet ovo je nepoznata situacija i svi zajedno pokušavamo iznaći pravi način prilagodbe i suočavanja sa istom.

Studenti mogu osjećati veliku zabrinutost zbog novog načina održavanja nastave, nemogućnosti udovoljavanjima zahtjevima i nemogućnosti savladavanja sadržaja. Normalno je da se pitate kada će ovo završiti...ako potraje kako ćemo završiti semestar....upisati narednu godinu? Svima nam se ta pitanja otvaraju, i važno je da smo ih svjesni, ali je još važnije da ne ostajemo „zaglavljeni“ s neodgovorenim pitanjima i da kontorlišemo ono što trenutno možemo kontrolisati. Posvetite se novom načinu učenja, izvršavajte redovno obaveze, komunicirajte sa nastavnicima i asistentima o poteškoćama koje imate i zajedno prevazilazite prepreke. Kao što je to učinjeno i sada, nadležne službe na Univerzitetu i u Vladi će blagovremeno iznaći adekvatne mjere za prevazilaženje ovih problema, ukoliko to bude potrebno.

Iskoristite izolaciju za sebe i za sve nas

Dok neke ideja izolacije i „odsječenosti“ od vanjskog svijeta može ispuniti strahom i očajem, drugima može biti prilika da posvete vrijeme sebi i aktivnostima koje ih ispunjavaju. Pročitajte neke od savjeta koji mogu pomoći da pobijedite izolaciju.

Prvo i najvažnije ograničite čitanje vijesti

Izloženost informacijama o virusu u medijima, osobitom onim negativnim, može dovesti do pojačanog osjećaja straha i tjeskobe. Stručnjaci za mentalno zdravlje preporučuju usklađivanje vremena provedenog na vijestima i društvenim medijima s drugim aktivnostima koje nisu povezane s ili izolacijom, poput čitanja, slušanja muzike ili gledanja televizije. Važno je dobiti tačne i pravovremene informacije u vezi s virusom, ali samo iz pouzdanih izvora.

Stvorite i slijedite svakodnevnu rutinu

Održavanje svakodnevne rutine može pomoći  da sačuvate osjećaj reda i svrhe u svom životu u stanju nepoznatosti izolacije i karantene. Pokušajte se uključiti u redovne dnevne aktivnosti, kao što su rad, vježbanje ili učenje, čak i ako se moraju izvoditi na daljinu. Mnogo truda trebalo je za organizaciju bilo kakvog vida učenja na daljinu i potrebno je da slijedite upute koje dobijete od nastavnika, te kontinuriano nastavite sa učenjem. Praćenje uputa i izvršavanje obaveza olakšat će vam savladavanje sadržaja i biti osnov za evaluaciju na predmetima. Konsultirajte nastavnike ukoliko su vam potrebna dodatna pojašnjenja kako biste olakšali savladavanje sadržaja.

Planirajte aktivnosti unaprijed i postavite realne dnevne ciljeve. Pridržavanje vašoj uobičajenoj rutini  činiti će vas aktivnijima, i lakše ćete se prilagoditi vanjskom svijetu kada nastupi vrijeme povratka uobičajenom načinu rada i obavezama.

Povežite se s drugim ljudima

Iako vaše interakcije licem u lice mogu biti ograničene, psiholozi savjetuju da komunicirate, koristeći telefonske pozive, tekstualne poruke, video chatove i društvene medije za pristup mrežama društvene podrške. Gledajte na ovo kao na priliku da razgovarate o svom iskustvu i emocijama koje osjećate ako se osjećate tužno ili anksiozno. Potražite one koje znate, a koji su u sličnoj situaciji. Facebook grupe su se već formirale kako bi se olakšala komunikacija i podrška među pojedincima od kojih se traži izolacija.

Izbjegavajte konflikte

Ako ste se samoizolirali s malom skupinom ljudi, bilo porodice ili prijatelja, to može smanjiti osjećaj usamljenosti, ali može predstavljati druge izazove, osobito se povećava mogućnost prepirki i svađa. Mogu nam ići na živce čak i oni koje volimo i koji su nam dragi, osobito kada smo dovoljno dugo s njima u istom prostoru. Raspoloženje vam može podići i preusmjeravanje aktivnosti ili udaljavanje od izvora konflikta na barem 15-tak minuta nakon kojih se obično razlog za svađu više ne čini toliko važan.

Započnite nešto novo

Zašto s ovim novo-stečenim vremenom ne biste napravili nešto posebno tokom dana u izolaciji? Napravite nešto drugačije....nešto što ste uvijek željeli a niste imali vremena za to....neka nova aktivnost ili neki poseban ritual u ovo vrijeme pomoći će vam da se radujete svakom novom danu i budete zadovoljniji. Bez obzira na okolnosti, vrijeme u izolaciji je naše vrijeme. Imate priliku iskoristiti ga za sebe i svoje bližnje i nemojte to propustiti.

Izgovora za nepridržavanje mjerama izolacije možemo naći mnogo, ali ako se samo malo potrudimo možemo naći još više razloga da slijedimo mjere zbog sebe i zbog svih nas.

Naše kontakte možete pronaći na sljedećem linku http://www.ff.untz.ba/index.php?page=nastavno-osoblje.

Zapamtite u izolaciji niste sami, svi smo zajedno!

Dr.sc. Ljubica Tomić Selimović, van.prof.

Prodekanica za nastavu i studentska pitanja za društvene nauke