Okrugli sto pod nazivom „Bosanski jezik u vremenu promjena: status, izazovi i perspektive” održan je 12. 12. 2025. godine u Tuzli, u okviru Treće međunarodne naučne konferencije „Društvene i humanističke nauke pred izazovima 21. stoljeća“
Okrugli sto okupio je istaknute predstavnike akademske zajednice i obrazovnih vlasti s ciljem razmatranja aktuelnog statusa bosanskog jezika, ključnih izazova s kojima se suočava njegovo izučavanje i poučavanje, te perspektiva daljnjeg razvoja u obrazovnom, naučnom i društvenom kontekstu.
Radu Okruglog stola prisustvovali su:
– dr. sc. Ahmed Omerović, ministar obrazovanja i nauke Tuzlanskog kantona
– akademik Mirko Pejanović
– prof. dr. Vildana Pečenković, dekanica Pedagoškog fakulteta Univerziteta u Bihaću
– prof. dr. Edim Šator, dekan Fakulteta humanističkih nauka u Mostaru
– prof. dr. Mirsad Kunić, voditelj Odsjeka za bosanski jezik i književnost u Tuzli
– prof. dr. Sead Nazibegović, dekan Filozofskog fakulteta Univerziteta u Tuzli.
Učesnici su u otvorenoj i argumentiranoj raspravi ukazali na niz sistemskih problema, ali i na potrebu jačanja institucionalne saradnje, zajedničkog strateškog djelovanja i društvene odgovornosti prema bosanskom jeziku kao temeljnoj kulturnoj i identitetskoj vrijednosti.
Nakon rasprave, doneseni su sljedeći zaključci:
- Ministar obrazovanja i nauke Tuzlanskog kantona dr. sc. Ahmed Omerović obavezao se da će sazvati sastanak s ostalim kantonalnim ministrima obrazovanja i dekanima javnih fakulteta u Bosni i Hercegovini na kojima se izučava bosanski jezik, s ciljem nastavka i produbljivanja razgovora započetih u Tuzli.
- Između fakulteta u Bihaću, Mostaru, Tuzli, Zenici i Sarajevu potrebno je pokrenuti otvorene i kontinuirane razgovore o mogućnostima zajedničkih aktivnosti, kao i o prevazilaženju problema vezanih za mali broj upisanih studenata na studijima bosanskog jezika i književnosti.
- Status nastavnika bosanskog jezika u osnovnim i srednjim školama mora se unaprijediti, pri čemu je neophodno u većoj mjeri raspisivati konkurse za zapošljavanje na neodređeno vrijeme, kako bi se osigurala profesionalna stabilnost i dostojanstvo nastavničke profesije.
- Proces normiranja bosanskog jezika zahtijeva posebnu pažnju i institucionalnu odgovornost; ne smije se dozvoliti da se ovaj složen i važan proces svede na djelovanje pojedinaca bez sistemske podrške, koordinacije i saradnje relevantnih stručnjaka i institucija.
- Potrebno je omogućiti maksimalnu mobilnost studenata i nastavnika između fakulteta, jer sadašnje stanje, u kojem svaki fakultet ima vlastita pravila i propise, dugoročno nije održivo i koči razvoj akademske saradnje.
- Od krucijalne važnosti je izrada strategije razvoja bosanskog jezika, kao dugoročnog i sveobuhvatnog dokumenta koji mora uključiti veći broj stručnjaka iz oblasti lingvistike, književnosti, obrazovanja i društvenih nauka.
- Neophodno je raditi na inoviranju nastavnih planova i programa u više kantona, s ciljem povećanja sedmičnog fonda sati bosanskog jezika u srednjim školama, odnosno ujednačavanja tog fonda na nivou cijele države i u poređenju sa zemljama sličnog obrazovnog i društvenog konteksta.
- Potrebno je u društvenoj zajednici i dalje poticati na obilježavanje značajnih datuma vezanih sa jezikom i književnošću, a prijedlog je da se razmisli i utemelji poseban dan bosanskog jezika.
Učesnici Okruglog stola saglasni su da je očuvanje, razvoj i unapređenje bosanskog jezika zajednička odgovornost obrazovnih institucija, akademske zajednice i donosilaca odluka. Istaknuta je potreba da se zaključci iz Tuzle ne zadrže na deklarativnom nivou, već da posluže kao osnova za konkretne, koordinirane i dugoročne aktivnosti u korist bosanskog jezika i njegovog mjesta u savremenom društvu.
