O nama
Nastanak i razvoj: višegodišnje naučno, stručno i pedagoško iskustvo
Filozofski fakultet u Tuzli baštini tradiciju Više pedagoške škole koja je, odlukom Skupštine Socijalističke republike Bosne i Hercegovine, osnovana 1960. godine. Kao izraz naraslih društvenih potreba, a naslanjajući se na tradiciju Učiteljske škole, Viša pedagoška škola je bila prva visokoškolska organizacija u ovom dijelu Bosne i Hercegovine koja je otpočela sa sistematskim osposobljavanjem nastavnika za osnovne škole. U prvoj školskoj 1960/61. godini upisano je 71 redovnih i 236 vanrednih studenata na studijske grupe: Srpskohrvatski jezik – ruski jezik, Srpskohrvatski jezik – engleski jezik, Matematika – hemija, Tehničko obrazovanje – fizika. Već u slijedećoj školskoj godini pokrenute su i studijske grupe Elektrotehnika i Mašinstvo na kojima su se pripremali nastavnici praktične nastave za potrebe stučnih škola. Viša pedagoška škola je bila jedna od najvećih takvih škola na području bivše Jugoslavije, kako po broju studenata tako i po broju studijskih grupa. Iz godine u godinu je povećavan broj upisanih studenata. Najveći dio kadrova koji su izvodili nastavu su izabrani iz reda iskusnih nastavnika Učiteljske škole u Tuzli, a značajan doprinos su dali i profesori sa ranije pokrenutog Tehnološkog i Rudarskog fakulteta. Studenti su dolazili iz svih dijelova Bosne i Hercegovine, kao i iz susjednih općina Srbije i Hrvatske. Škola je veoma brzo stekla dobar ugled, što joj je omogućilo da ostvaruje snažan uticaj na prosvjetne i školske prilike u sjeveroistočnoj Bosni, ali i šire. Bila je nosilac mnogobrojnih akcija na stručnom usavršavanju nastavnika, organizovanju mnogobrojnih stručno-edukativnih skupova prosvjetnih radnika. U školskoj 1962/63. godini diplomirali su prvi nastavnici osnovnih škola, a u u 1964. godini i prvi nastavnici mašinske i elektrotehničke struke. Prijelomni trenutak je bio početak izgradnje novog školskog objekta. Izgradnja je započela 1966. godine a uporedo s tim su tekle i aktivnosti na prerastanju u Pedagošku akademiju. Transformacija Više pedagoške škole u Pedagošku akademiju je okončana 1969. godine. Zgrada je puštena u upotrebu 2. oktobra 1970. godine. U okviru novog, u to vrijeme najsavremenije opremljenog objekta za edukaciju budućih nastavnika u Bosni i Hercegovini i šire, izgrađeno je više učionica i pratećih prostorija u kojima je organiziran rad posebne osnovne škole kao vježbaonica za metodičku nastavu studenata akademije. Bio je to jedinstven slučaj u bivšoj Jugoslaviji. To je čini prestižnom. O tome svjedoči i održavanje upravo na Pedagoškoj akademiji u Tuzli, 1974. godine, konsultativnog sastanka svih dekana pedagoških akademija iz cijele Jugoslavije, na kojem su dogovorene nove aktivnosti pedagoških akademija i ukazano na potrebu prerastanja u nastavničke fakultete. Na Akademiju dolaze novi kadrovi koji pokreću serioznije bavljenje pitanjima nastave i nastavno-naučnog procesa. Pokreće se izdavanje Zbornika radova. Otvaraju se centri za vanredni studij u Bijeljini, Brčkom, Doboju, Gračanici, Loznici i Mačvanskom Prnjavoru, u kojima nekoliko stotina učitelja, koji su imali srednjoškolsko obrazovanje, završavaju prvi stepen visokoškolskog obrazovanja. Na Pedagoškoj akademiji su radili sljedeći studijski odsjeci: Srpskohrvatski – hrvatskosrpski jezik i književnost jugoslovenskih naroda, Matematika i fizika, Tehničkom obrazovanje, Fizičko vaspitanje, Biologija i hemija, Razredna nastava. Ovakva struktura zadržala se do pred početak agresije na Bosnu i Hercegovinu, s tim što je u toku 1988. godine prestao s radom odsjek Matematika i fizika. Na Višoj Pedagoškoj školi, odnosno Pedagoškoj akademiji je završilo studij 9912 nastavnika. Pedagoška akademija 1976. godine postaje članica Univerziteta u Tuzli.
Razvoj se nastavlja 1993. godine kada dolazi do transformacije Pedagoške akademije u Filozofski fakultet, koji nasljeđuje od Pedgoške akademije sve ono šro je vrijedno i što se afirmisalo u toku studija, ali uvodi nove programske sadržaje, savremeniju strukturu studijskih odsjeka i nove nastavne planove i programe. Fakultet je prvu akademsku 1993/94. godinu započeo sa sedam studijskih odsjeka od kojih je šest već postojalo na Pedagoškoj akademiji – Bosanski jezik i književnost, Matematika-fizika, Biologija-hemija, Fizička kultura, Razredna nastava, Tehnički odgoj i obrazovanje te Historija-geografija kao novoosnovani odsjek Napravljeni su i kvalitativni i kvantitativni pomaci. Dvogodišnji nastavnički studij prerastao je u četverogodišnji, a znatno je povećan i broj studijskih grupa. Otvoreni su odsjeci žurnalistike, engleskog, njemačkog i turskog jezika, socijalnog rada i filozofije-sociologije. Postupno se iz Filozofskog fakulteta izdvajaju studiji matematike, fizike, hemije i biologije i formiraju Prirodno-matematički fakultet, a kasnije i studij tjelesnog odgoja prelazi na novoosnovani Fakultet tjelesnog odgoja i sporta. Procesom izdvajanja navedenih studijskih grupa Filozofski fakultet postaje visokoškolska ustanova na kojoj su obrazuju studenti isključivo humanističkog i društvenog usmjerenja.
Od akademske 2008/09. godine svi studiji se izvode po bolonjskom modelu, u tri ciklusa studija. Na 13 studijskih programa Filozofskog fakulteta danas je zaposleno 65 univerzitetskih nastavnika i 10 saradnika, a u nastavi učestvuju i brojni vanjski saradnici i stručnjaci iz prakse. Na Filozofskom fakultetu je od 1993. do 2021. prvi ciklus studija završilo 9600 studenata.
Filozofski fakultet u Tuzli važna je visokoškolska naučna i obrazovna ustanova. Generacije učitelja, nastavnika, prevodilaca, pedagoga, psihologa, publicista i novinara stekle su svoje diplome, magisterije i doktorate na ovom Fakultetu, a među bivšim studentima Fakulteta su današnji univerzitetski i gimnazijski profesori, istraživači, ministri, književnici, novinari, publicisti, medijski analitičari i stručnjaci za odnose s javnostima.
Obrazovanje: prvi fakultet društvenih i humanističkih nauka u Tuzli
Filozofski fakultet u Tuzli profilirao se kao prepoznatljiv regionalni centar kvalitetnih akademskih programa iz oblasti društvenih i humanističkih nauka. Koristeći iskustva srodnih fakulteta u regionu i šire, nastavnici i saradnici imaju za cilj da budućim studentima ponude niz prepoznatljivih kvalitetnih studijskih programa. Osoblje i uprava Fakulteta kontinuirano rade na uvođenju novih oblika nastave, te na unapređenju postojećih. Jedan od osnovnih ciljeva je ostvarivanje kvalitetnog obrazovanja temeljenog na ishodima učenja u skladu s potrebama društvene zajednice.
Na jedanaest odsjeka, studentima se nudi trinaest programa prvog ciklusa studija: Bosanski jezik i književnost, Engleski jezik i književnost, Njemački jezik i književnost, Turski jezik i književnost, Pedagogija, Psihologija, Razredna nastava, Predškolski odgoj, Žurnalistika, Socijalni rad, Filozofija-sociologija, Politologija i Historija. Svi programi prvog ciklusa traju četiri godine, a završetkom ovih studija stječe se titula bachelora.
Fakultet također ima dvadeset i dva program drugog ciklusa studija iz raznih oblasti društvenih i humanističkih nauka, kao i četiridoktorska studija. Drugi ciklus studija traje jednu godinu, nakon čega se stječe titula magistra struke. Doktorski studij traje tri godine.
Filozofski fakultet pruža dobru osnovu za profesionalnu osposobljenost za rad u u obrazovanju, nauci, kulturi, bibliotekama, institutima, muzejima, arhivama, turizmu, medijima, izdavaštvu, novinarstvu, odnosima s javnostima, diplomaciji, administraciji i brojnim slobodnim profesijama, ali i za nastavak daljnjeg naučno-istraživačkog rada na istom ili srodnim fakultetima.
Studentima sva tri ciklusa omogućena je mobilnost kroz programe međunarodne akademske razmjene i saradnje, tako da imaju priliku provesti semestar ili akademsku godinu na prestižnim evropskim i američkim unverzitetima.
Naučno-istraživački rad realizira se kroz međunarodne i domaće projekte, kao i kroz saradnju sa stručnim udruženjima i nevladinim organizacijama. Fakultet je u svom dosadašnjem radu bio organizator i suorganizator brojnih naučnih i stručnih konferencija i skupova. U cilju promoviranja nauke i razmjene naučno-istraživačkih radova i stručnih znanja, Fakultet izdaje časopise DHS - Društvene i humanističke studije, Bosanski jezik, Historijska misao i ExELL (Explorations in English Language and Linguistics).
Viša pedagoška škola
1. Saljo Ljamović, profesor (1960-1973), direktor
Pedagoška akademija
2. Hajrudin Hadžihasanović (1974-1976), dekan
3. Mihajlo Bugarinović (1976-1980), dekan
4. Zvonko Azinović (1980-1981), dekan
5. Milija Babović (1981-1984), dekan
6. Asim Halilović (1985-1986), dekan
7. Nada Omeragić (1986-1988), dekanica
8. Milisav Simić (1989-1992), dekan
9. Ferhat Nožinović (1992-1993), dekan
Filozofski fakultet
10. prof.dr.sc. Enver Halilović (1993. – 2001.), dekan
11. prof.dr.sc. Božo Banjanin (2001. – 2003.), dekan
12. prof.dr.sc. Ahmet Kasumović (2003. – 2006.), dekan
13. prof.dr.sc. Azem Kožar (2006. – 2009.), dekan
14. prof.dr.sc. Enver Halilović (2009. – 2010.), dekan
15. prof.dr.sc. Bego Omerčević (2010. – 2014.), dekan
16. prof.dr.sc. Nihada Delibegović Džanić (2014. - 2016.), dekanica
17. prof.dr.sc. Mirsad Kunić, (2016. -2017 ), v.d. dekan
18. prof.dr.sc. Meliha Hrustić, (mart 2017. -maj 2017 ), v.d. dekanica
19. prof.dr.sc. Nihada Delibegović Džanić (2017. - ), dekanica